Od kad znam za sebe imamo problem sa sivom ekonomijom, kriza sa korona virusom je učinila da ta zona bude veća nego ikad.

Imamo na desetine grupa i stranica na socijalnim platformama koje promovišu upravo sivu ekonomiju, imamo sajtove, oglase, hiljade Instagram profila koji se bave prodajom.

Oni misle da su uradili nešto dobro jer su prevarili sistem, drugi koji registruju kompanije i plaćaju poreze nisu dovoljno pametni, oni znaju bolji način.

Sve bi oni bili u pravu, samo što nisu, oni sebe i svoju djecu osuđuju na puko preživljavanje.

Većina njih to radi, jer ne zna kako sistem poreza funkcioniše.

Da probamo da razjasnimo stvari…

Ko plaća PDV?

PDV plaća kupac robe, na mene kao proizvođača on apsolutno ne utiče, jer ja imam svoju maržu i u njoj zaradu, a PDV dodajem na sve to.

Kao primjer navešću stolara koji je napravio sto, cijeni ga 100 eura i na tu cijenu dodaje PDV 21%, krajnja cijena je 121 euro. Kada proda sto na svoj račun stolar dobije 121 euro, onaj 21 euro uplati državi, ukoliko nije imao PDV kredit da to pokrije.

Šta je PDV kredit?

Tu dolazimo do dijela koji 90% ljudi koji nisu u biznisu ne zna.

PDV kredit je razlika koju biznis ostvari u odnosu ulaznog i izlaznog PDV-a.

U slučaju stolara, da bi napravio ovaj sto morao je da kupi sirovinu i pošao je u KIPS da kupi ploču, šarafe i spojnice koji su ga koštali 50 eura + 10.50 eura (pdv 21%), ukupno 60.50 eura.

Kako je ovo sirovina koja mu je potrebna za obavljanje djelatnosti, ovih 10.50 eura računovođa upisuje u PDV kredit.

Sada stolar ima nešto PDV kredita i na kraju mjeseca kada njegov računovođa predaje PDV prijavu, umjesto da plati 21 euro koliko je obračunao PDV kupcu, on plaća 21 euro – 10.50 eura, znači poreskoj plaća samo 10.50 eura.

Pored ovoga stolar ako kupuje novu CNC mašinu koja košta 5.000 eura i PDV na nju je 1.050 eura, kako je to glavno sredstvo rada i taj iznos poreza mu ide kao plus u PDV kredit.

Kapirate, od PDV-a biznis nikako ne može da pođe u minus, plaća ga kupac. Biznis ako želi da podigne PDV kredit, može to da odradi to se zove povraćaj PDV-a.

A da stolar radi na crno?

Da radi na crno svakako bi za sirovinu morao da plati PDV u ovom slučaju 10.50 eura. Krajnjem kupcu ne može da obračuna PDV jer radi na crno, i vjerovatno bi za nižu cijenu prodao sto.

Ako bi kupovao istu CNC mašinu, onih 1.050 eura bi otišle u zaborav.

U konačnom imao bi manji profit, ne bi imao PDV kredit, ali bitnije, to što je prodao ne bi bilo evidentirano u knjigama kompanije.

Bilansi i bonitet 🤑

Sve što kompanija kupi, proda, potroši vidi se u bilansima kompanije. Oni govore da li je ta kompanija zdrava ili nezdrava.

Na osnovu bilansa, banke i kreditne institucije računaju bonitet.

U prevodu što je bolji bonitet, kvota je manja da će kompanija vratiti kredit tj. to je sigurna opklada. Kako je bonitet bolji, onda kompanija može da dobije bolju ročnost kredita, duži grejs period ili manju kamatu.

Ovaj stolar koji radi na crno nema nikakav bonitet, vjerovatno je prijavljen na Zavodu kao nezaposleno lice, ali nikakav drugi vid podrške ne može da dobije.

Ako IRF izađe sa programom za oporavak privrede sa kamatnim stopama 1.5%, ovaj iz sive zone ne može da zadovolji uslove.

Povratna sprega u biznisu

Biznisi koji rade sve po pravilima imaju jače bilanse iz godine u godinu, njihovi boniteti rastu, kako boniteti rastu otvaraju im se novi mehanizmi podrške, niže kamatne stope, širenje biznisa, veći profiti i sve u krug.

Neko ko je počeo sam sa opremom od 1000 eura, ako radi regularno, može da naraste, da zapošljava, da pravi veće profite i da se izvuče iz preživljavanja.

Ovi koji rade u sivoj zoni, ne mogu ništa od toga i osuđeni su na mrvice.

Zato je bitno da svako zbog sebe plaća poreze i radi regularno.

Na platformi Trguj.me kreiranje prodavnica i prodaja dozvoljeni su samo za registrovane biznise, preduzetnike i proizvođače.